Çanakkale Savaşları, "Bitke kod Čanakkale

Çanakkale Savaşları, "Bitke kod Čanakkale фото

Galipoljska bitka jedna je od najkrvavijih bitki Prvog svjetskog rata. Bitka kod Çanakalla, koja je u Evropi poznatija kao Bitka na Galipolju, bila je jedna od najkrvavijih i najžešćih bitki u Prvom svjetskom ratu, ali, po mnogim pokazateljima, i u historiji uopće. Osim pod nazivom Galipoljska bitka ova se bitka još naziva, prema turskim izvorima, Çanakkale Savaşları, "Bitke kod Čanakkale" (prema gradu Çanakkale na južnoj azijskoj strani Dardanela) te Dardanelles Campaign, "Dardanelski pohod", prema američkim izvorima. Tursku vojsku je predvodio Kemal Atatürk, kasniji utemeljitelj Republike Turske, te njen prvi predsjednik koji je svoj vojni ugled stekao upravo na bojnom polju kod Galipolja.

 

Pomorska bitka koja se odigrala između 3. novembra 1914. i 18. marta 1915. godine na Galipolju, kao i kopnena bitka koja se desila između 25. aprila 1915. i 9. januara 1916. godine, bitke su koje zauzimaju najznačajnije mjesto u historiji turskog naroda. Spomenute bitke imaju značajno mjesto u historiji Turske, jer osvajanjem poluotoka Galipolje saveznici, predvođeni Britanskim carstvom, bi bili u mogućnosti nastaviti put sve do Istanbula i izbaciti Osmanlije iz tadašnjeg glavnog grada spomenute zemlje. Time bi i Turska, kao i mnoge zemlje tog dijela svijeta, potpala pod kolonijalni jaram.

 

Zapravo, ujedinjene snage Britanskog carstva i Francuske su povele bitku u namjeri da zauzmu Istanbul i tako uspostave kontrolu nad strateški bitnim moreuzima Bosforom i Dardanelima. U bici su učestvovali vojnici iz britanskih kolonija poput Australije, Novog Zelanda, Indije, što se kasnije često smatrao razlogom neuspjeha Saveznika na Galipolju, gdje je poginulo, kako se procjenjuje, 131.000 vojnika, dok je ranjeno 262.000. Međutim, kasnijim istraživanjima utrvrđeno je kako su razlozi neuspjeha greške komandanata, ali i velika želja turskog naroda da odbrane svoju domovinu.

Prema nezvaničnim informacijama na Galipolju je stradalo najmanje 15 hiljada bošnjaka o čemu svjedoče i njihovi mezari.

 

 

O bici je snimljeno nekoliko filmova, od kojih je Galipolje, australskog redatelja Petera Weira, zasigurno najpoznatiji.

Sljedeći ⇢
Темная версия