Tvrđava Alanya – Alanya Kalesi

Tvrđava Alanya – Alanya Kalesi фото

Prilikom posjete Alanyi ni u kom slučaju ne bi trebali propustiti obilazak masivnih utvrda koje dominiraju gradom. Na 250 metara iznad centra i morske obale prostire se srednjovjekovna tvrđava dužine 6,5 kilometara. Tvrđava Alanya (Alanya Kalesi) smještena na rtu sa pogledom na more, otkriva mnoštvo zanimljivih mjesta i očarava zadivljujućom panoramom koja se pruža sa vrha tvrđave. Sadašnji izgled stekla je za vrijeme vladavine sultana Alaeddin Keykubada, čija izgradnja je bila naređena iz odbrambenih razloga. Unutar zidina možete vidjeti ruševine osmanlijskih vila, hamama, džamija.

Dokumentovani počeci utvrđenja na brdu u Alanyi datiraju iz helenističkog vremena kada je grad bio poznat kao Kalonoros. Tvrđavu su zatim proširili i obnovili Rimljani i Vizantijci koji su shvatili njenu važnost zbog izuzetnog strateškog položaja, čuvajući mediteransku luku koja je privlačila lokalne gusarske i neprijateljske vojske. Od sedmog stoljeća Vizantijci su bili redovno napadani od strane Arapa, te je u ovom periodu poseban značaj tvrđave u potpunosti shvaćen. Sav trud koji je uložen u modifikaciju tvrđave obrušio se kad su Selđukove snage napale grad početkom 13. stoljeća. Grad je osvojila vojska koju je predvodio selđučki sultan Alaeddin Keykubad koji je pretvorio Alaniju u svoj zimski glavni grad i pokrenuo program njegovog sistematskog razvoja 1221.god. Većina sačuvanih utvrđenja datira iz ovog perioda historije.



Tvrđava je imala čisto vojnu funkciju za vrijeme Selđučke vladavine. U 19. stoljeću podignute su prve stambene zgrade na području okruženom utvrđenjima, a u 20. stoljeću dvorac je postao jedna od glavnih turističkih atrakcija u Alaniji. Na ovom su se području pojavili brojni restorani, kafići i suvenirnice, a cesta koja vodi do vrha brda je asfaltirana. Da biste u potpunosti iskoristili područje tvrđave, potrebno je provesti mnogo sati šetajući unutar zidina. Utvrde su smještene na poluotoku okruženom sa tri strane vodama Sredozemnog mora. Najveća tačka brda je oko 250 metara nadmorske visine. Čitavo je brdo okruženo utvrđenjima, a njihova ukupna dužina iznosi do 6,5 kilometara. Zidovi su ojačani sa 140 odbrambenih kula, a na ovom području je skriveno i 400 cisterni za pitku vodu. Te cisterne omogućile su braniteljima da prežive čak i dužu opsadu tvrđave.

Većina zgrada na brdu nalazi se na istočnoj strani, gdje je Kleopatrina plaža. Na zapadnoj strani nalazi se litica, dodatno ojačana linijama zidova, ali nije bilo mjesta za podizanje drugih zgrada. Neke građevine koje su sastavni dio utvrđenja Alanje izgrađene su u podnožju brda, na njegovoj istočnoj strani. To su: Crveni toranj i brodogradilište Selđuk. Ovdje se nalazi dosta očuvanih građevina, a jedna od njih je crkva sv. Jurja iz vizantijskog razdoblja, datira iz razdoblja od 10. do 12. stoljeća. Zidovi koji okružuju unutrašnju tvrđavu djelimično su rekonstruisani, a šetnja unutar njih pruža zadivljujući pogled na plaže Alanye na zapadu i istoku, kao i na široko prostranstvo Sredozemnog mora. Unutar tvrđave se još uvijek vrše arheološka iskopavanja, a nedavno su, na njegovom jugoistočnom dijelu, arheolozi otkrili ostatke građevine koja je probno identificirana kao palata Sultana. Ostali tragovi građevina svjedoče o postojanju kasarne i skladišta. Vrh poluotoka, koji se pruža daleko u more, jasno je vidljiv iz unutrašnjosti tvrđave. Formiran je od uskih i visokih stijena, a mještani ga zovu Adam Atacağı, što doslovno znači "bacanje ljudi", jer je ovdje izvršena smrtna presuda bacanjem osuđenih u vodu.

Na sjevernoj strani tvrđave, odmah uz padinu koja povezuje poluotok s kopnom, nalaze se ostaci tvrđave koja je danas poznata kao Ehmedek (dvorac u utvrđenom području). Tvrđava Ehmedek izgrađena je u doba Selđuka na području gdje su ranije bila helenistička utvrđenja. Za vrijeme Selđuka i Osmanlija, u tvrđavi Ehmedek postojao je vojni garnizon kao i sultanova riznica i arsenal. Tvrđava je služila i kao zatvor. Nadalje, na području tvrđave nalaze se ostaci manjeg kupatila, nekoliko cisterni i ruševine mnogih neidentificiranih zgrada. Područje koje se nalazi u blizini tvrđave Ehmedek, koje također nosi ovo ime, vrlo je zanimljivo. Jedna od njih je i Sulejmanova džamija (Süleymaniye cami), sagrađena u 13. stoljeću koja je obnovljena za vrijeme vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog. Ova zgrada od opeke i kamena ima jedan minaret i savršen je primjer otomanske vjerske arhitekture. Može se posjećivati uz odgovarajuću odjeću.

Do Sulejmanove džamije stoji takozvana Kuća kulture (Kültür Evi) u kojoj je pripremljena etnografska izložba koja ilustrira svakodnevni život na tom području tokom otomanskih vremena. Pored toga, u blizini se nalaze ruševine gospodarskih zgrada, te brojne historijske kuće, sagrađene u 19. stoljeću od drveta i kamena. Područje tvrđave ima oblik muzeja na otvorenom, a veći dio je dostupan posjetiteljima besplatno, u bilo koje doba dana i noći. Karte se kupuju jedino ako želite posjetiti Unutrašnju tvrđavu i tvrđavu Ehmedek. Najekonomičnije rješenje za jednog turistu koji želi doći do vrha tvrđave je gradski autobus broj četiri koji kreće iz središta Alanje (trg Hürriyet). Ovaj autobus ide sve do vrha i krajnjeg zaustavljanja na vratima koja vode u Unutrašnju tvrđavu.

Ako imate automobil, cesta uzbrdo počinje od područja pored špilje Damlataş, udaljenost koju morate preći je nešto više od tri km. Ukoliko volite šetati možete se i pješke uputiti prema tvrđavi, ova šetnja može potrajati i do jedan sat ili više ako često pravite pauze za fotografije. Najidealnija i najbrža opcija za pregled tvrđave, a i pregled grada sa visine je nedavno izgrađena žičara. Žičara se penje na visinu od 300 metara i duga je 900 metara. Polazak je sa početka Kleopatrine plaže, a gondole se kreću non stop.

⇠ Prethodno Sljedeći ⇢
Темная версия